Ovo je najveći skriveni projekt SP-a: Vjerojatno niste ni primijetili na čemu je igrala Hrvatska

FIFA World Cup 20. lip 202619:50 0 komentara
EveryxSecondxMediax ESM-2043-0101 EleanorxHoadx xEveryxSecondxMediax via Guliver

Ubrzo nakon što su SAD, Kanada i Meksiko dobili organizaciju Svjetskog prvenstva u nogometu znanstvenici s američkih sveučilišta dobili su jedan od najzahtjevnijih logističkih zadataka - pretvoriti natkrivene stadione koji imaju terene s umjetnom travom te stadione gdje se igra na visokim nadmorskim visinama, u besprijekorne i naravno identične nogometne terene od prirodne trave.

Kompletan projekt pripreme travnjaka trajao je punih pet godina, a uključivao je devet specijaliziranih farmi i stotine tisuća kvadrata prirodne trave.

Kada je 11. lipnja 2026. na legendarnom stadionu Azteca u Mexico Cityju krenula prva utakmica Svjetskog prvenstva znanstvenici su napokon mogli odahnuti.

Na spektakularnom otvaranju SP-a pred 85.000 gledatelja, nakon što je kolumbijska pjevačica Shakira zapalila gledatelje, odigrana je utakmica između Meksika i Južne Afrike (2:0).

No, malo je poznato kako se lopta zakotrljala po podlozi koja je pažljivo dizajnirana godinama i u sve su bili uključeni znanstvenici jer je to zapravo bio najveći skriveni projekt SP-a 2026.

Cijela priča prirodnih identičnih travnjaka je toliko kompleksna da je sada svima jasno zašto je FIFA prije pet godina pokrenula projekt s jasnim ciljem: osigurati identične uvjete na 16 različitih stadiona širom Sjeverne Amerike.

Od 16 odabranih stadiona, na njih čak osam bilo je potrebno postaviti privremeni teren od prirodne trave preko (ili umjesto) postojeće umjetne podloge. Uz to, pet stadiona u potpunosti je natkriveno kupolama.

Svaka lokacija nosi specifične probleme. Mexico City donosi rijedak zrak zbog nadmorske visine, dok Vancouver, Seattle i Boston nude hladnije vrijeme. Miami i Monterrey bore se u lipnju i srpnju s ekstremnim vrućinama, a primjerice stadion u Houstonu neposredno prije ugradnje terena za SP tradicionalno ugošćuje veliki rodeo.

Kako bi se spriječile neujednačenosti, znanstvenici su odlučili koristiti isključivo dva sustava trave: bermudsku travu za toplije klime i mješavinu plave trave iz Kentuckyja i višegodišnjeg ljulja za hladnija podneblja. “Kada dodate još jednu vrstu trave, to samo dodaje novu varijablu,” istaknuo je Sorochan.

xYOALIxMARTINEZx/Imagenshop Agencia via Guliver

Prosječan ljubitelj nogometa koji prati putem TV ekrana ovo Svjetsko prvenstvo vjerojatno ne obraća pažnju na to da su svi travnjaci praktički jednaki.

Podatak kako ti travnjaci ukupno obuhvaćaju nevjerojatnih 228 četvornih kilometara površine te su uzgajani na devet strogo kontroliranih farmi (šest u SAD-u, dvije u Kanadi, jedna u Meksiku), dovoljno govori o cijelom projektu.

Za razliku od uobičajenog uzgoja, tereni za ovogodišnje SP rasli su na plastičnoj podlozi. Kako je to moguće?

Kako su objavili znanstvenici korijenje raste prema dolje, udara u plastiku i nastavlja rasti bočno, stvarajući gustu mrežu. Za mješavinu u hladnijim uvjetima bilo je potrebno devet do jedanaest mjeseci rasta.

“Zahvaljujući tome, travu smo mogli narezati kao pizzu i zarolati,” objavnio je uoči početka SP-a za Washington Post profesor sa Sveučilišta Tennessee i stručnjak za trave John Sorochan.

Standardna rola trave široka je oko jedan metar, a duga od 9 do 14 metara. Transport je, međutim, bio prava utrka s vremenom jer je trava osjetljiva na toplinu i stres i sve je trebalo pomno isplanirati kada će se role za pojedini stadion utovariti u goleme flotile kamiona hladnjača.

Primjerice, teren za veliko finale na stadionu New York New Jersey (MetLife) stiže sa farme iz Sjeverne Karoline, dok trava iz Colorada putuje u Atlantu, Dallas i Houston, a meksička farma sjeverno od Monterreya imala je složen, deset sati dug transport do Guadalajare.

Ukratko, kako su role dolazile na pojedini stadion, ispod njih se postavljao složen inženjerski sustav. Naime, FIFA-ine specifikacije nalažu da trava mora biti osnažena prošivenim sintetičkim vlaknima ili hibridnom podlogom kako bi izdržala sprinteve i nagle promjene smjera kretanja.

Za trajne sustave postavljeno je oko 30 centimetara pijeska iznad 15 centimetara šljunčanog drenažnog sloja. Na privremenim terenima profil je plići, između 15 i 25 centimetara pijeska ispod kojeg se nalaze plastični drenažni moduli. Ti moduli često uključuju vakuumsku opremu koja izvlači višak vlage i prozračuje teren odozdo.

No na stadionima pod kupolama najveći je problem bio nedostatak prirodne svjetlosti pa je problem rješen stotinama rasvjetnih tijela. Na stadionu u Dallasu, gdje je Hrvatska u prvoj utakmici svoje skupine poražena od Engleske 4:2, postavljen je masivni sustav rasvjete ovješen o krov koji se spušta direktno iznad trave kako bi potaknuo proizvodnju energije i ubrzao oporavak biljke od gaženja.

AP Photo/Tyler Kaufman, File via Guliver

Mnogi ljubitelji nogometa u Hrvatskoj mogli su primijetiti kako su Vatreni igrali na stadionu koji je bio zatvoren krovom u idealnim vremenskim uvjetima, ali trava na kojoj su igrali bila je prirodna.

“Iznenadili biste se koliko ste utakmica NFL-a gledali na terenima koji su postavljeni u četvrtak, a igralo se već za vikend”, ispričao je John Trey Rogers, profesor na Michigan Stateu i stručnjak za travnjake.

Tim stručnjaka za travnjake za ovogodišnje SP, koje vodi profesor Sorochan, oslanja se na naprednu video analizu i mehaničke lansere nogometnih lopti. Godinama su u laboratoriju ispaljivali lopte u travnjak pri brzini od 55 kilometara na sat, pod kutom od 17 stupnjeva.

Kamera velikih brzina mjerila je ponašanje lopte. Odskok ni u kojem trenutku nije smio prijeći visinu igračevog koljena, a ponašanje lopte moralo je biti potpuno identično na svim stadionima.

“Cilj je bio jasan – nismo željeli da stanje travnjaka utječe na kvalitetu nogometa,” jasan je Sorochan.

U američkom nogometu kontakt s tlom obično znači kraj akcije, dok u klasičnom nogometu svaki dodir s loptom ovisi o podlozi. Upravo zato znanstvenici su imali samo jedan cilj – ostati neprimijećeni. I stoga se o njima vrlo malo piše i govori, a uostalom ljubitelja nogometa na koncu samo zanima rezultat njegove reprezentacije.

Ali da je ovogodišnje SP posebno po mnogočemu pokazuju i slike koje dolaze sa stadiona od Meksika preko SAD-a do Kanade.

“Za mene je šutnja zlato,” kazao je Rogers uoči početka turnira dodavši:

“Ako tijekom cijelog turnira niti jedan komentator, a naravno niti igrač ne spomene travnjak, to znači da je naša misija uspjela!”

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Budi prvi koji će ostaviti komentar!

Pošalji komentar Pročitaj komentare (0)